Web dizajn, grafika, multimedija, tisak, fotografija

O nama

Našim klijentima nudimo izradu kvalitetnih i modernih web stranica, pristupačan internet marketing i usluge grafičke pripreme, tiska, izrade reklama i snimanja važnih događaja. Saznajte više o nama.

Više od 20 godina iskustva te preko 600 zadovoljnih klijenata

Povjerenje su nam ukazale kako velike kompanije tako i mali poduzetnici, a s većinom od njih surađujemo i više od 17 godina. Upravo zbog kvalitete naših radova ali i poslovne politike, zadržali smo vjernost više od 90% klijenata. Zahvaljujemo se svima koji su sa nama podijelili sve ove godine rada i naravno svim potencijalnim klijentima nudimo svoje usluge, pošten rad i odgovornost uz umjerene cijene kao i kvalitetne finalne proizvode iz naših djelatnosti.

Gospodarski portal Cro ponuda

Godine 2008. pokrenuli smo projekt Cro-Ponuda.
Kvalitetnim i predanim radom stvorili smo reprezentativnu bazu poslovnih subjekata, malih i srednjih tvrtki koje tržište žele upoznati sa svojim proizvodima i uslugama.

Na portalu Cro-Ponuda predstavljaju se i najveće i najuspješnije hrvatske tvrtke koje svojom prisutnošću na Cro-Ponudi potvrđuju svoj rejting i lidersku poziciju na tržištu.

Iz medija

Škrgo: Franjo Lipski, tiskar

 

Da li vam je poznato ime Franjo Lipski, pitala je gospođa izdvojivši se iz grupe turista koji su iz Hrvatske došli u Andrićevu rodnu kuću. U muzejskoj biblioteci pokazano joj je najstarije izdanje u Zavičajnoj književnoj zbirci, knjiga poezije Zov proljeća i mladosti na kojoj je uz ime autora Ante Jakšića pisalo Tiskara Franjo Lipski, Travnik 1938.

On je bio moj ujak, rekla je.

Marmorirana hartija, moare ili svilenkasti papir s talasastim prelivima, fina maroken koža s pet prošivnih mjesta od lanenog konca oko tri kanapa od kudelje metodom po dvije, ručno pletena tordirana vrpca, sveščice ili tetradi, ljepilo od bijelog pšeničnog brašna – svijet u kojem nastaju knjige zanimao je mladog Slavonca više od svijeta u kojem se o knjigama govori pa je u trećem razredu napustio gimnaziju u rodnoj Slavonskoj Požegi i kao šegrt knjigovezačkog zanata stavio se na raspolaganje majstoru Lavoslavu Kleinu.

Kako se slažu olovna slova za visoki, plošni, propusni i duboki tisak, u godini Andrićeva rođenja Franjo Lipski uči u Banjaluci. Tiskar Josef S. Wolf veoma je zadovoljan slovoslagarom i knjižarskim pomoćnikom, u slobodno vrijeme amaterskim glumcem.

Negdje između službovanja kod slavonskopožeškog i banjalučkog majstora, špartanja po garnizonskim egzercirima i namještenja kod Zemaljske štamparije u Sarajevu, naučio je svijet gledati kroz objektiv foto kamere.

Meni je Bosna suđena, govorio je Andrić, a to bi za njim mogao ponoviti Franjo Lipski.

U glavnoj travničkoj ulici, nazvanoj po feldmaršalu koji je s okupacijskim jedinicama bez oružanog otpora ušao u grad, vojvodi Württembergu, otvorio je dobro snadbjevenu knjigotiskaru s knjigoveznicom i knjižarom.

Prvi travnički tiskar skladno razvija poslove, stiče dom i obitelj kad se ženi Vukovarkom Albinom Kršić, rađaju se kćerke Zora, Ljubica, Zlata i Mira, sin Zvonimir koji će kasnije postati štamparski majstor i zamjenik stjegovođe u gimnastičkom Stijegu Travnik Hrvatskog junaka.

Stavnja ga nije mimoišla za Veliku vojnu i rezervni vodnik-narednik potuca se između Pešte, Segedina i Sarajeva.

Voli pjevanje, odbornik je i predsjednik Hrvatskog pjevačkog društva Vlašić u kojem nastupa Edo Ljubić, čije će se ime naći na istim stranicama američkih novina s imenima Franka Sinatre i Binga Crosbyja, uz njega i potonja operska pjevačica Mira Bašić.

Matija Zlamalik, budući profesor primijenjenih umjetnosti i bendžo svirač u noćnim kabareima, izobražuje se za tipografa kod tiskara Lipskog.

Osim narodnih junačkih pjesmarica, knjiga šaljivog sadržaja i knjiga razne sadržine, kod knjižara su se mogli kupiti i sportski rekviziti, u Busovači se i danas spominje Franjo Lipski, jer je prva fudbalska lopta donesena u ovaj gradić nabavljena u njegovoj knjižari.

Za uglednu obitelj nastupilo je tragično doba od časa kada su trupe Wehrmachta, kao birvaktile austrougarske, bez borbe ušle u grad, spremno dočekane od endehazijskih petokolanaša.

U bombardovanju Travnika kao snažnog neprijateljskog uporišta, saveznički avioni iz eskadrile Južnoafričkih zračnih snaga pogodili su bombom Hadžijunuzovića kuću i u njoj usmrtile Franjinu kćerku Zoru i unuka Berislava.

Poslije drugog i konačnog partizanskog oslobođenja Travnika, dogodila se havarija knjižare, papirnice i stana tiskarovog:

Tri vojnika naše Narodno Oslobodilačke vojske vozila su na kolima 21 minu. Jedna mina je sa kola ispala, vojnik ju je vratio na kola i nastala je eksplozija, te su sva tri vojnika, kola, konji bili razneseni u paramparčad, a okolne kuće su bile dvije posve porušene, druge djelomično, među njima i ta moja, pisao je Franjo Lipski Predsjedništvu AVNOJ-a.

Ni Porabni ugovor s redakcijom lista Oslobođenje, kojim je dio njegove tiskare postao jedna od jedanaest partizanskih štamparija u Bosni i Hercegovini, nije Franji Lipskom pomogao da ne bude uhapšen i optužen da je vređao ugled i narodnu čast Hrvata federalne Bosne i Hercegovine i slabio njihovu otpornu snagu. Okrivljen da je propagandno sarađivao s okupatorima i za čitavo vrijeme ustaške vlasti štampao letke i proglase uperene protiv borbe naroda Jugoslavije, posebno je terećen zbog štampanja lista isusovačke gimnazije Živa krunica u kome su se pored verskih članaka uvrštavali i politički članci, koji su imali neprijateljski stav prema narodno oslobodilačkom pokretu.

Sud za suđenje zločina i prestupa protiv narodne časti Srba, Muslimana i Hrvata federalne Bosne i Hercegovine osudio ga je na kaznu gubitka narodne časti u trajanju od tri godine i konfiskaciju štamparije.

Molba za pomilovanje uslišena je u prvom dijelu kazne a drugi je dio neumoljivo izvršen. Franjo Lipski je i dalje bio tiskar, do kraja radnog vijeka radio je na svojim mašinama, u državnim štamparijama.

Tehnika višebojnog, dvobojnog i jednobojnog svjetlotiska Franju Lipskog učinila je začasnim Travnjakom, najvećim travničkim izdavačem razglednica. Dvije stotine veduta grada, diptih i triptih panorama snimljenih njegovom kamerom, izrađivanih u Beču, Pragu, Budimpešti, slikovna je hronika i vodič za visoku, gordu i upravo nedostižnu predstavu koji Travnjaci imaju o sebi samima i o svojoj varoši.

Poput paleolitskih ljudi-skupljača, Vladimir Jerić, član Društva filatelista i kolekcionara Travnik i jedini predratni magistar humanističkih znanosti u gradu, decenijama je sakupljao sve što se moglo pronaći o životu i radu Franje Lipskog, kao i mnogih drugih nakladnika travničkih razglednica u vrijeme Austro-Ugarske vladavine. Nekadašnji direktor Arhiva Srednje Bosne i bivši generalni konzul Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, akribično je za štampu pripremio monografiju radnog naziva Bibliografski katalog razglednica Travnika 1898-1918, svojevrsni katalog mijena slike grada u koji se prije 120 godina nastanio prvi travnički tiskar Franjo Lipski.

preneseno sa portala Nomad.ba

Povijest

U duhu obrtničke tradicije 1904. godine otvorena je prva privatna štamparija, papirnica, knjigovežnica i knjižara u obitelji Lipski, koju je osnovao Franjo Lipski. Štamparija je tiskala novine za Isusovački samostan, sjemenište i njihovu gimnaziju te brošure, dnevni tisak kao i tiskanice, razglednice za cijelu regiju. Za izradu razglednica, kalendara i ostalih tiskanih materijala gdje je potrebna slika korištene su isključivo fotografije izrađene u vlastitoj radinosti, vlastitom tehnikom i aparatima.

Konfiskacija nad svom imovinom izvršena je 1945.godine. Tradiciju nastavlja njegov sin Zvonimir Lipski koji nastavlja raditi poslove u državnim štamparijama, baveći se između ostalog i fotografijom.

Od 1945. do 1990. u Hrvatskoj privatne štamparije nisu dobile dozvolu za rad (osim par izuzetaka) pa tako obiteljska tradicija do 1990. godine nije na taj način mogla biti nastavljena.

Treća generacija Lipski od 1990. do 1999. radila je na vlastitom obrazovanju, stjecanju iskustva, znanja, sredstava i ideja kako bi se ponovo posvetili obiteljskoj tradiciji; štamparskoj djelatnosti, fotografiji, grafici i dizajnu.

Današnja tehnologija i Internet omogućili su nam da svoje znanje i iskustvo primijenimo u web dizajnu, grafičkom dizajnu i fotografiji.